hren

U Osnovnoj školi 'Ostrog' u Kaštel Lukšiću, održano je jučer savjetovanje-radionica o revitalizaciji buhača na području Hrvatskog primorja, u okviru projekta 'Najljepši školski vrt' koji su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, te Obrazovno-dječji program Hrvatskog radija. Radionici su nazočili predstavnici 15 osnovnih škola hrvatskog priobalja od Umaga do Orašca kod Dubrovnika, a svi oni će u svojim školskim vrtovima u idućih sedam godina uzgajati biljku buhač.

— U obnovu buhača krenulo se na inicijativu istaknu- te kaštelanske ekologinje prof. Ivne Bućan, koja već godinama ukazuje na značaj buhača kao jedinstvenog biološkog insekticida po kojemu je Hrvatska, odnosno Dalmacija nekada bila svjetski poznata — kazala nam je voditeljica projekta "Najljepši školski vrt" novinarka Hr- vatskog radija Liđija Komes.

Dalmacija je početkom 20. stoljeća, sve do I. svjetskog rata, bila najveći svjetski proizvođač buhača s posađenim 2000 hektara i 1000 tona cvjetnog praha. Do II. svjetskog rata vodstvo preuzima Japan, a danas je najveći proizvođač Kenija. Nažalost, proizvodnja u Dalmaciji je potpuno prestala, tu i tamo raste kao samonikla biljka, a Hrvatska je postala uvoznik sušenog buha-čevog cvijeta i ekstrakta ulja.

Cilj ove radionice je, kako nam je kazala prof. Ivna Bućan, vratiti buhač kući, to više što dolazi vrijeme kad ekologija dobiva dominantan značaj u svim sferama života, te zbog činjenice da Hrvatska spada među 25 područja na svijetu koja su najbogatija biološkom raznolikošću.


Nužan za ekopoljoprivredu

Buhač sintetizira insekticid širokog spektra tzv. pire-trin koji se akumulira u cvatnoj glavici. Netoksičan je za ljude i toplokrvne životinje i brzo razgradiv, te je zbog navedenih osobina prihvatljiv za široku uporabu u hortikulturi, agrikulturi, kućanstvima, skladištima, osobito prehrambenih proizvoda. Osobitu važnost, osobito u sve učestalijoj ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, kojoj svijet danas teži, imat će buhač u funkciji bioinsekticida.

Svakoj školi 20.000 kuna

Financiranje ovog projekta omogućili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a prema cjelokupnom programu svaka bi škola na području RH u svrhu pokretanja i oživljavanja ovog iznimno pohvalnog projekta trebala dobiti između 15.000 i 20.000 kuna.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij